Šibenik, 2. – 5. listopada 2012.

Sedma međunarodna konferencija i izložba o naftno-plinskom gospodarstvu

Povećanje cijena svih energenata, posebice nafte i plina, izravno je utjecalo na ubrzani razvoj tehnoloških postupaka i kreiranja tehničkih inovacija u svim fazama cjelovitog tehnološkog procesa djelatnosti naftnog rudarstva. To je ujedno utjecalo na proširenje istraživanja i otkrivanje novih ležišta nafte i plina kao i na proizvodnju ugljikovodika iz vrlo dubokih sedimentnih bazena, kako na kopnu, tako i na moru, posebice u vrlo dubokom epikontinentalnom pojasu i naslagama polarnog pojasa Arktika.

 

Uz to, iznimno je uspješno razvijena učinkovita tehnologija stimuliranja proizvodnje plina, a u posljednje doba i nafte, uporabom inovativnog postupka hidrauličkog frakturiranja tzv. nekonvencionalnih ležišta, kao što su glinoviti škriljevci (shales) i slabo propusni pješčenjaci (tight sandstone). Upravo uporabom novo stvorenih tehnoloških dostignuća i tehničkih inovacija, otkrivena su i proizvodnji privedena brojna naftna i plinska polja, ne samo u konvencionalnim, nego i u nekonvencionalnim geološkim formacijama na navedenim istražnim prostorima.

 

To je potaknulo Hrvatsku udrugu naftnih inženjera i geologa (HUNIG) i  mađarsku udrugu (OMBKE KFVSz) da zajednički organiziraju znanstveno - stručni skup pod načelom „Strateški energetski potencijali u svijetu, EU i Hrvatskoj“. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske i glavnih sponzora INA-e d.d. i MOL-a.

 

U radu skupa sudjelovalo je 300 znanstvenika i stručnjaka iz zemlje i inozemstva. Ukupno je prezentiran 91 znanstveno-stručni rad, koje je priredilo 200 autora i koautora.

Na osnovi prezentiranih referentnih znanstveno-stručnih radova može se nedvojbeno ustvrditi da na istražnim prostorima Hrvatske postoje energetski potencijali, koji bi se primjenom suvremenih tehnoloških dostignuća i tehničkih inovacija mogli učinkovito istražiti, što bi pridonijelo otkrivanju novih zaliha ugljikovodika. Stručni skup u Šibeniku je u potpunosti ispunio ciljeve svoga održavanja, a sudionici skupa su široj stručnoj javnosti uputili sljedeće poruke:

 

  1. Gledajući globalno, zalihe nafte u konvencionalnim i nekonvencionalnim ležištima, uz sadašnju potrošnju, dovoljne su za najmanje 120 godina, a prirodnog plina najmanje za 200 godina.
  2. Iako je stupanj istraženosti plićih dijelova Panonskog bazena relativno visok, gdje je izrađeno nekoliko tisuća istražnih, razradnih i proizvodnih bušotina, ipak još uvijek nisu istražene odgovarajuće strukture i stratigrafske zamke. Ako bi se potvrdilo da su zasićene ugljikovodicima, tada bi njihova proizvodnja, s obzirom na relativno visoku cijenu nafte kao i na već izgrađenu infrastrukturu, bila profitabilna. Isto tako, poznato je da najmlađe naslage Panonskog bazena, formacije paleogena, na brojnim lokalitetima sadrže sada komercijalno pridobive količine plina i nafte.
  3. Najdublji dijelovi Panonskog bazena (dubine od 4.000 m do 6.500 m) vrlo slabo su istraženi, pa bi trebalo čim prije započeti istraživanje takvih naslaga koje, prema svim geološkim karakteristikama, pripadaju slabo propusnim ležištima nafte i plina. Pri tome je nužno koristiti najnovija tehnološka dostignuća i tehničke inovacije, što će bitno smanjiti troškove istraživanja. Uz to, smanjit će se rizik istraživanja, skratiti vrijeme izvođenja spomenutih zahvata, i umanjiti broj havarija tijekom izvođenja spomenutih zahvata.
  4. Razvoj tehnologije izrade vodoravnih bušotina s masivnim hidrauličkim frakturiranjem vrlo slabo propusnih škriljevaca nositelja plina (shale gas) i slabo propusnih pješčenjaka isto nositelja plina(tight gas), omogućuje uspješno istraživanje i otkrivanje takvih nekonvencionalnih plinskih ležišta. Geolozi i naftni inženjeri, koji su sudjelovali u radu konferencije, smatraju da u hrvatskom istražnom prostoru u Panonskom bazenu postoje relativno velike zalihe plina u nekonvencionalnim ležištima. Samo na dva lokaliteta u Murskoj i Dravskoj potolini procijenjena je količina plina preko 450 milijardi m3.
  5. Na Skupu je razmatrana i problematika Dinarida, našeg velikog istražnog prostora, prilično slabo istraženog. Dosadašnji rezultati istraživanja Dinarida, iako su polučeni određeni rezultati, zbog određenih geoloških uvjeta, proizvodnja nije ostvarena. Nekoliko autora obradilo je problematiku Dinarida te zaključilo da evaporiti i soli u Dinaridima imaju odlučujuću ulogu u formiranju i očuvanju akumulacija ugljikovodika.
  6.  Proizvodnja plina iz sjevernog Jadrana odvija se već desetak godina.
    U srednjem i južnom Jadranu istraživanjem su već utvrđena ležišta nafte, ali slabe izdašnosti. Međutim, prema izlaganju i procjeni naših istaknutih geologa, područje Dinarske karbonatne platforme, koja se proteže duž Jadranskog mora, akumulira preko 450 milijuna m3 nafte.
  7. Više autora iz zemlje i svijeta u svojim prezentacijama pokazali su veliki napredak i u novim tehnologijama, kako kod snimanja 3D seizmike, tako i u obradi i interpretaciji. Ove suvremene tehnike omogućuju detaljan uvid, ne samo u strukturni oblik, već i vrstu zasićenja ležišta ugljikovodika. Na taj način određivanje lokacija i vođenje istražnog bušenja značajno smanjuju troškove istraživanja.
  8. Energetska infrastruktura u RH vezana za naftu i plin (magistralni i distributivni plinski sustavi, LNG, CNG-komprimirani prirodni plin, „Južni tok“, podzemna skladišta plina i dr.) treba obavezno intenzivnije razvijati i širiti, kako unutar RH, tako i prema okruženju. Na taj način bi RH zaista postala energetsko raskrižje istoka i zapada te sjevera i juga.
  9. Na skupu je također istaknuta racionalizacija rada rafinerijskih postrojenja u Rijeci korištenjem prirodnog plina kao energenta, što bi trebalo primijeniti i u sisačkoj Rafineriji.

Primajte obavijesti o radu Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa

LinkedIn

Twitter

Google+

YouTube

hunig.hr

sibenik@hunig.hr

obvezno

Required

Prijava u . tijeku...

Neuspješna prijava!

Uspješna prijava!

@ 2017, HUNIG

Barčićeva 9, 10 000 Zagreb