Novosti iz energetike

9. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA I IZLOŽBA

O NAFTNO-PLINSKOM GOSPODARSTVU I PRIMARNOJ ENERGIJI

4. listopada 2017.
Stefanija Novak Zoroe
Podijeli članak:

 

Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike u Šibeniku je, od 3. do 4. listopada 2017., održana Deveta međunarodna konferencija i izložba o naftno-plinskom gospodarstvu i primarnoj energiji. U fokusu konferencije bila je „Uloga primarne energije u gospodarskom razvoju Republike Hrvatske“.

Skup na kojem se okupilo više od 200 vrhunskih stručnjaka iz područja energetike organizirala je Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa (HUNIG). Suorganizatori su bili: Znanstveno vijeće za naftu i plin HAZU, Hrvatski nacionalni komitet Svjetskog vijeća za naftu i plin te Hrvatska sekcija Međunarodne udruge naftnih inženjera.

Podupiratelji konferencije bili su: Hrvatska gospodarska komora, Skupština Grada Zagreba, Agencija za ugljikovodike, Hrvatski geološki institut, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Geotehnički fakultet Varaždin i Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu.

Glavni sponzor konferencije i izložbe bila je INA-Industrija nafte d.d., a sponzori i izlagači brojne domaće i inozemne tvrtke koje se bave energetikom, njih više od 30.

O uspješnosti šibenskog skupa najbolje govori podatak da je okupio predstavnike više od 70 domaćih i inozemnih tvrtki, institucija, fakulteta i udruga iz 10 zemalja kao i podatak da je tijekom dvodnevnog rada predstavljeno 10 uvodnih, 46 stručnih i 5 poster predavanja. Zanimljiva, raznovrsna i aktualna stručna predavanja, koja je pripremilo više od 150 domaćih i inozemnih autora i koautora, obogatilo je znanstveni doseg konferencije te promoviralo vrhunsko znanje i svjetska tehnološka dostignuća i rješenja.

 

P O R U K E

  • Ubrzati i intenzivirati ulaganja u istraživanje i obnavljanje rezervi ugljikovodika u RH, kako, za nekoliko godina, ne bismo bili ovisni o uvozu energenata preko 90 posto.
  • Hrvatska ima potencijale za otkriće novih rezervi nafte i plina, ali to neće biti dovoljno za obnovu rezervi u Ini. Stoga, INA kao nacionalna naftna kompanija treba potaknuti ulazak na inozemne akvizicije.
  • Pozitivni primjeri ulaganja u istraživanje na prostoru RH odnosi se na novo-izdvojene perspektivne lokalitete Ine u Dravskoj potolini te kanadske tvrtke "Vermilion" u Savskoj potolini.
  • Nastaviti razvijati plinski transportni sustav, kako bi RH bila povezana sa svim područjima bogatim izvorima prirodnog plina te analizirati primjenu "Europske plinske regulative u RH".
  • Nastaviti istraživanje i razvoj obnovljivih izvora energije (OIE) o kojima je na skupu bilo riječi, a to su: - vodne snage generalnom obnovom tehnologije i opreme kojoj je istekao radni vijek; - geotermalna energija nastojeći ju zadržati u vlastitim rukama i u maksimalnom interesu RH, budući da su utvrđeni potencijali preko 850 MW.
  • Konvencionalni energenti, kao što su nafta, prirodni plin i ugljen dominirat će u energetskom „mix-u" s oko 60 % na svjetskoj razini do konca ovog stoljeća, iako će trebati podržati strategiju niskougljičnog razvoja, kako globalno, tako i RH. To je naročito naglašeno kao važna poruka na 22. kongresu Svjetskog vijeća za naftu i plin, održanom u Istambulu u srpnju 2017.
  • Naftna industrija mora surađivati sa svim ključnim dionicima: vladama i državnim institucijama, drugim sudionicima energetskog sektora, akademskim zajednicama i društvom u cjelini kako bi se gradili mostovi prema održivoj energetskoj budućnosti za sve. Zato su važna partnerstva, tehničke inovacije, ali i globalne politike za povećanje energetske učinkovitosti i niskougljičnih rješenja, razvoj infrastrukture i stalna ulaganja kako bi se proizvelo dovoljno energije za budućnost i to na pouzdan, siguran, troškovno prihvatljiv i odgovoran način.
  • Nužno je razvijati nove tehnologije u cilju povećanja iscrpka nafte iz postojećih ležišta, kako u svijetu, tako i u RH.
  • Treba razvijati nove tehnologije i njihovu primjenu u istraživanju i proizvodnji ugljikovodika iz nekonvencionalnih ležišta (glinoviti škriljevci, slabo-propusni pješčenjaci, metanski hidrati), koja obiluju ogromnim rezervama.
  • Načiniti temeljitu analizu opravdanosti istraživanja i proizvodnje ugljikovodika u srednjem i južnom Jadranu s obzirom na sigurnost i potencijalne rezerve, kao i primjenu novog "Hrvatskog pravnog okvira o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i proizvodnji ugljikovodika", kojeg treba uskladiti s Europskom pravnom regulativom.
  • Budući da trenutno preko 90 % rezervi ugljikovodika u svijetu drže nacionalne naftne tvrtke, koje su pod izravnom ili neizravnom kontrolom svojih vlada, Vlada RH treba osmisliti i ostvariti model vlastite kontrole nad subjektima i objektima vezanim za ugljikovodike i energetiku u cjelini, jer je energetika okosnica sigurnosti i gospodarskog razvoja svake države pa i RH koja obiluje značajnim prirodnim bogatstvima.
  • Zadržati visok stupanj zaštite okoliša u naftno-plinskom gospodarstvu i u području cjelovite energetike, posebice, pri istraživanju i proizvodnji ugljikovodika, kako na kopnu, tako iznimno i na moru.
  • Pri izradi nove "Energetske strategije RH" načiniti optimalni energetski "mix", s obzirom na potencijalne izvore primarne energije i gospodarski razvoj te s obzirom na ekologiju RH.
  • Na šibenskom skupu energetičara, također je, stavljen naglasak na potrebu dominantne uloge stručnjaka i to kako u vođenju, tako i u realizaciji zahtjevnih i kompleksnih energetskih projekata koji su od vitalne važnosti za Republiku Hrvatsku.
  • I na kraju, ovim stručnim skupom ukazano je još jedanput na nužnost ulaganja u razvojno-proizvodne projekte, jer vlastita proizvodnja svih energenata, a poglavito nafte i plina, koji su od vitalnog značenja za gospodarski boljitak, jamči sigurnost opskrbe i ispunjava strateške ciljeve Hrvatske

 



Ostavite komentar (vaša e-mail adresa neće biti prikazana)