Skupština prihvatila plan rada za 2017.

29. studeni 2016
Stefanija Novak Zoroe
Podijeli članak:

 

U punoj dvorani Inine poslovne zgrade u Šubićevoj, u nazočnosti 200-tinjak članova udruge te gostiju održana je 29. studenoga 2016. Skupština Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa. Na početku, dopredsjednik HUNIG-a Dubravko NOVOSEL je pozdravio sve okupljene, a posebice Antu ČIKOTIĆA, državnog tajnika u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Barbaru DORIĆ, predsjednicu Uprave Agencije za ugljikovodike i Daria ČEHIĆA, člana Nadzornog odbora INA-e te ih pozvao, da se prigodnim riječima, obrate skupu.

Državni tajnik Čikotić se zahvalio na prilici za obraćanje u ime novoosnovanog ministarstva te poručio da je osobito važno jačanje investicija kojima će se realizirati važni energetski projekti i to na temeljima održivog razvoja i energetske učinkovitosti. To će zasigurno omogućiti Hrvatskoj da se bolje pozicionira na energetskoj karti Europe. U središtu aktivnosti je izrada dugoročne energetske strategije i privlačenje novih investicija u području energetike. Naglasio je važnost djelatnosti istraživanja i proizvodnje ugljikovodika kao i kadrovski potencijal kojim raspolaže Hrvatska, što potvrđuju uspjesi hrvatskih naftaša u povijesti. Na kraju svog obraćanja istaknuo je neprijepornu povijesnu ulogu zgrade u Šubićevoj 29, gdje je proglašena neovisnost Republike Hrvatske.

Barbara Dorić je pozdravila tradiciju održavanja stručnih skupova Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa na kojima se mogu ćuti zanimljive i aktualne teme iz područja energetike, odnosno naftno-plinskog rudarstva.

Skup je također pozdravio Dario Čehić te poručio da je državni politički vrh svjestan činjenice značajnog smanjenja zaliha nafte i plina, ali očekuju da se to u buduće promijeni, u čemu bi svoj doprinos, među ostalima, trebali dati i stručnjaci koje okuplja Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa.

U nastavku Skupštine predstavljeno je pet zanimljivih predavana. Prvo od njih, pod nazivom ULOGA NAFTE I PLINA U BUDUĆEM ENERGETSKOM „MIXU” imao je Tomislav Dragičević, predsjednik Hrvatskog nacionalnog komiteta Svjetskog vijeća za naftu i plin. Udjeli nafte i ugljena u ukupnom mix-u padaju, ali udio plina raste. Prema prognozama do 2040. fosilna goriva čine nešto manje od tri četvrtine udjela u ukupnoj energiji, s tim da plin zauzima vodeće mjesto. Vezano za novu energetsku strategiju, Dragičević je istaknuo da su izazovi 21. stoljeća veliki te je na nama odgovornost kakav planet ostavljamo našoj djeci. Pariški sporazum je prekretnica i temelj za druge obvezujuće dokumente. Uloga svih vlada je vođenje pro-aktivne politike i osmišljavanje optimalnog energetskog mix-a. Rješenje je jedinstvena klimatska i energetska strategija koja će harmonizirati potrebe za energijom, njenu proizvodnju i mjere za očuvanje klime

KAKO „OTKLJUČATI“ SKRIVENE UGLJIKOVODIČNE POTENCIJALE JADRANSKO-JONSKE ZONE? naslov je predavanja koje je održala Lilit Cota, direktorica Ininog Sektora za istraživanje. Vezano na pitanje u kojoj će mjeri natječaji za istraživanje ugljikovodika u Jadransko-Jonskoj zoni potaknuti novi istražni ciklus, Cota se osvrnula na Hrvatsku, Crnu Goru, Italiju, Albaniju i Grčku. Radi se o zemljama koje imaju različitu „naftnu“ politiku, zakonodavstvo, administrativne okvire i fiskalne režime. Od 28 offshore blokova Hrvatska je dodijelila 10. Istodobno, Albanija je dodijelila 4 istražna bloka, a Crna Gora šest od ukupno 13 istražnih blokova koliko je ponuđeno natječajem 2013-2016. Kada je riječ o Italiji, u toj su zemlji od 2013. zabranjeni istražni radovi u zoni do 12 nautičkih milja od obale. Istodobno, u travnju 2016. propao je referendum čiji je cilj bio zaustaviti offshore industriju nafte i plina u neposrednoj blizini obale te se radovi na koncesijama koje su odobrene prije 2013. mogu nastaviti. Kada je riječ o Grčkoj, na drugom natječaju otvorenom 2015. pristigle su ponude za tri istražna bloka. Sada je u tijeku završna evaluacija pristiglih ponuda od strane grčke Vlade.

Daria Karasalihović Sedlar, profesorica na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu održala je predavanje pod naslovom PROIZVODNJA UGLJIKOVODIKA IZ NEKONVENCIONALNIH LEŽIŠTA – ANALIZA EUROPSKE PRAKSE I POTENCIJALI U RH. Govorila je o porastu proizvodnje plina iz nekonvencionalnih ležišta u SAD-u, o aktualnim projektima u Europi, o državama s najvećim količinama procijenjenih rezervi, potom o zabrani hidrauličkog frakturiranja, o nekonvencionalnim ležištima u Hrvatskoj, regulatornom okviru, novim iskustvima u proizvodnji ugljikovodika iz nekonvencionalnih ležišta i drugom.

Slobodan Kolbah i Mladen Škrlec iz tvrtke Geotermalna Energija d.o.o. pripremili su predavanje - KVANTIFIKACIJA INDICIRANOG ENERGETSKOG GEOTERMALNOG POTENCIJALA HRVATSKE. Svojom prezentacijom autori su ukazali na postojanje i važnost energetskih resursa geotermalne vode u Hrvatskoj za proizvodnju električne energije i izravno korištenje topline. Konzervativnom kvantifikacijom potencijala u Hrvatskoj moguće je postići 100 MWe instalirane snage, što predstavlja trećinu kapaciteta NE Krško i toplinarstvo na razini od trećinu godišnje potrošnje prirodnog plina.

O tome kakva su TURSKA ISKUSTVA KORIŠTENJA GEOTERMALNIH IZVORA U PROIZVODNJI ELEKTRIČNE ENERGIJE moglo se čuti u prezentaciji Dragutin Domitrovića. Među deset zemalja svijeta koje proizvode električnu energiju iz geotermalnih izvora Turska je na sedmom mjestu. Geotermalni energetski potencijali te zemlje su uistinu veliki, a čini ih 21 geotermalno polje s potencijalom od 750 MWe. Pozitiva i velika iskustva te zemlje svakako mogu biti korisna i za Hrvatsku.

Nakon zanimljivih prezentacija, glavna tajnica je upoznala nazočne članovi HUNIG-a s prijedlogom plana rada udruge za sljedeću godinu te financijskim planom, koje je u listopadu prihvatilo Predsjedništvo udruge. Ukratko, HUNIG planira održavanje 3 – 4 okrugla stola i predavanja te organiziranje 9. međunarodne konferencije i izložbe o naftno-plinskom gospodarstvu (Solaris, Šibenik listopad 2017.). Udruga će se aktivno uključiti u izradu Energetske strategije RH. Izdavačka djelatnost predviđa objavljivanje četiri broja stručnog časopisa Nafta i Plin. Nastaviti će se uspješna suradnja sa Znanstvenim vijećem za naftu i plin HAZU, Hrvatskim inženjerskim savezom, Agencijom za ugljikovodike, nadležnim ministarstvom, tvrtkama, fakultetima i institutima te srodnim udrugama. Također, HUNIG nastavlja sa započetim informatičko-marketinškim projektima. Za realizaciju spomenutoga programa u planu je prihod od oko 1,272 milijuna kuna te rashodi u visini od 1,108 milijun kuna. Plan rada i financijski plan za sljedeću godinu jednoglasno je prihvaćen.



Ostavite komentar (vaša e-mail adresa neće biti prikazana)