„SPORNA PITANJA VEZANA ZA ODNOS INE i MOL-a“

28. studeni 2013.
Stefanija Novak Zoroe
Podijeli članak:

 

U organizaciji Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU i Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa održan je 21. 11.2013. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti okrugli stol na temu: „Sporna pitanja vezana za odnos INE i MOL-a“.

Na skupu je prikazano uvodno izlaganje pod naslovom „Ugljikovodični potencijali Republike Hrvat-ske“ na temelju kojeg je zaključeno da RH, još uvijek, raspolaže sa značajnim dokazanim, a pose-bice, potencijalnim rezervama nafte i plina, što upućuje na to da su područja u RH: Panonski bazen, Dinaridi te sjeverni, srednji i južni Jadran atraktivni za intenzivnije istraživanje, a INA kao nacionalna naftna kompanija privlačna za svakog strateškog partnera. Isto tako konstatirano je da INA i bez strateškog partnera ima uvjete za dugoročan strateški razvoj.

Nakon uvodnog izlaganja, odvijala se vrlo stručna i konstruktivna rasprava na ovu temu brojnih o-kupljenih znanstvenika i stručnjaka, koji dobro poznaju poslovno stanje u INI kao i sve druge okol-nosti u kojima INA posluje sa svojim strateškim partnerom.

U nastavku ćemo navesti neka od bitnih pitanja i sažete odgovore koji su se na temelju rasprave iskristalizirala te su složena u svojstvu „Poruka s okruglog stola“.

1. Pitanje: Koji je dugoročan plan razvoja INE?

Odgovor: INA kao korporativna organizacija mora se razvijati kao naftna kompanija od nacionalnog interesa, što znači da se mora maksimalno ulagati u istraživanje i obnovu rezervi nafte i plina, kako u RH, tako i u inozemstvu. U tom smislu neophodno je razraditi dugoročnu strategiju sa svim ele-mentima i točno definirati na koji način povećati rezerve nafte i plina.

2. Pitanje: Je li organizacija iNE sukladna suvremenoj učinkovitoj organizaciji naftnih kompanija?

Odgovor: Mišljenja sudionika da nije, jer se po svim poslovnim pokazateljima očituje težnja razvoja INE karakteristična trgovačkoj kompaniji. Inače, ova se organizacija pokazala neučinkovita jer su značajno pale i rezerve i proizvodnja nafte i plina.

3. Pitanje: Može li se održati ovakav model upravljanja Inom?

Odgovor: Ne može u sadašnjem ustroju organa dioničkog društva u INI jer po Zakonu o trgovačkim društvima nije s njim u skladu. Treba vratiti dominantnu ulogu Upravi koja mora biti ekipirana s vrlo stručnim i iskusnim inženjerima iz područja naftnog gospodarstva te po mogućnosti stručnim i isku-snim lokalnim menadžerom na čelu Inine Uprave, budući da je to danas uobičajeno poslovno pravi-lo u svijetu. Članovi Uprave mogu biti i izvršni direktori za pojedine segmente djelatnosti INE.

4. Pitanje: Kakva je sudbina rafinerijskih postrojenja?

Odgovor: Obavezno treba dovršiti modernizaciju rafinerija, posebice onu u Sisku, budući da je ona u funkciji domaće proizvodnje nafte, a i lokacija je, s obzirom na blizinu Zagreba, vrlo povoljna.

5. Pitanje: Kakva je budućnost INE u slučaju da MOL odluči prodati svoje dionice?

Odgovor: Ukoliko MOL zadovolji uvjete navedene pod točkom 1.- 4., poželjno bi bilo da ostane stra-teški partner, jer razmirice ipak štete razvoju INE. Međutim, ako MOL ne ispuni uvjete navedene pod točkama 1. – 4. i odluči se povući i prodati svoje dionice, ne treba očajavati, jer je INA još uvijek atraktivna kompanija. Rješenje se može naći:

angažiranjem institucionalnih fondova u RH;
ponudom građanima RH, a posebice našim ljudima u dijaspori;
uvođenjem novog partnera bilo sa zapada, bilo s istoka, jasno, vodeći računa da prednost ima stra-teški partner koji raspolaže dokazanim i potencijalnim rezervama nafte i plina.

6. Pitanje: Koji je gospodarski značaj INE?

Odgovor: INA mora ostati naftna kompanija od nacionalnog interesa radi energetske sigurnosti RH, ali i energetske neovisnosti (koliko se to može biti u globalističkom svijetu). Zatim, ona treba biti poslovni „cluster“ za brojne i male i srednje poduzetnike, kao i za odgovarajuće tvrtke. Zbog toga, svaka Vlada RH mora maksimalno štititi razvoj INE po uzoru kako to danas čine sve vlade u svijetu sa svojim naftnim kompanijama. Tomu u prilog ide i konstatacija da danas u svijetu preko 80 posto rezervi nafte i plina drže nacionalne naftne kompanije pod izravnom kontrolom svojih vlada.

7. Pitanje: Kakva je Inina kadrovska politika?

Odgovor: Nezadovoljavajuća, jer se premalo ulaže u obrazovanje i specijalizacije, ali što je najpora-znije u zadnje četiri godine otpušteni su brojni iskusni inženjeri i to se nastavlja, a dovode se izvana neinženjerski kadar, što će se značajno odraziti razvoj INE, ali u pitanju je svrha i opstanak RGN fakulteta.

8. Pitanje: Što je s plinskim biznisom?

Odgovor: Plinski biznis treba rješavati pravno, jer je to kompleksno pitanje, tim više, što je upitno što se smatra plinskim biznisom. Da li se plinskim biznisom smatra i proizvodnja i uvoz prirodnog plina ili samo ono poslovanje koje se odnosi na uvoz plina. Mišljenja su da se pod pojmom plinskog bizni-sa podrazumijeva i proizvodnju domaćeg prirodnog plina i uvozne količine.

 

ZAKLJUČAK

Polazeći od pretpostavke da bi dugoročni strateški razvoj INE kao naftne kompanije od nacionalnog interesa, kao i uspješno poslovanje INE trebalo biti od interesa svih sudionika i dioničara, MOL bi trebao prihvatiti uvjete navedene u ovim „Porukama“ te na taj način ostati strateški partner INE stvarajući preduvjete za uspješnije poslovanje.

Ako se to ne prihvati i ne postignu dogovori, Vlada RH, odnosno resorno Ministarstvo mora odmah poduzeti korake drugog rješenja koje je navedeno u ovom tekstu pod točkom 5.

Nadamo se da će ideje i prijedlozi sažeti s ovog skupa doprinijeti uspjehu dogovora i optimalnom rješenju za INU, kako bi ona nastavila uspješniji razvoj intenzivnijim istraživanjem i povećanjem rezervi nafte i plina i to samostalnim nastupom kao naftna kompanija i na području RH, a posebice u perspektivnim inozemnim područjima.

Nadamo se uspješnom dogovoru i povoljnom rješenju za INU uz rudarski pozdrav

S R E T N O !

U ime ZVNP HAZU i HUNIG-a

akademik Mirko Zelić



Ostavite komentar (vaša e-mail adresa neće biti prikazana)